Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacijan (UN) jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom se zahtijeva da bez odlaganja stupi na snagu 30 dana primirja u Siriji kako bi se omogućilo dostavljanje humanitarne pomoći, kao i evakuacija teško bolesnih i ranjenih, javio je sinoć Rojters
Savjet bezbjednosti UN prethodno je za petak zakazao glasanje o rezoluciji, a potom je odložio sjednicu za subotu.
U međuvremenu, Sirijska opservatorija za ljudska prava je sopštila da je istočna Guta sinoć bombardovana samo nekoliko minuta nakon što je Savjet bezbednosti UN usvojio rezoluciju.
Avioni su bombardovali mjesto Šifunijeh, koje se, kako navodi Opservatorija sa sjedištem u Britaniji, nalazi u enklavi pobunjeničkih snaga, prenio je Rojters. Glasanje je ranije odloženo, jer je Rusija koja ima pravo veta tražila dodatne garancije, a šef Bijele kuće Donald Tramp optužuje sirijski režim, Rusiju i Iran za lošu humanitarnu situaciju u predgrađu Damaska – istočnoj Guti, uporištu pobunjenika.
Vazdušni udari na područja u Siriji ne prestaju – na meti su bili istočna Guta, Duma i Hamarija, tvrde svjedoci.
Sirijska opozicija saopštila je da je tokom nedjelje ubijeno više od 460 ljudi. Istovremeno, pobunjenici iz istočne Gute su gađali bolnicu u glavnom gradu Damasku.
Usvajanjem rezolucije omogućilo bi se dostavljanje humanitarne pomoći milionima ljudi i evakuacija teško bolesnih i ranjenih.
-Mislim da smo svi saglasni da je potreban prekid vatre, i to hitno, odmah. I dalje se vodi rasprava o tome kako to definisati u rezoluciji, na tome se trenutno radi. Veoma sam frustriran zbog činjenice da Savjet bezbjednosti još nije usvojio dokument kako bi se olakšale patnje sirijskog naroda- rekao je stalni predstavnik Švedske u UN Olaf Skog.
Zapadne diplomate u Njujorku optužuju Rusiju, ključnog saveznika sirijskog režima, da je blokirala glasanje. Moskva traži da se svi akteri u Siriji saglase s prekidom vatre kako bi dala svoj glas za rezoluciju.
-Nije nam odgovoreno na pitanje kakve su garancije da će se i pobunjenici u Siriji pridržavati prekida vatre iz humanitarnih razloga i da neće nastaviti da gađaju stambene četvrti u Damasku. Želimo da rezolucija bude djelotvorna pa smo predložili formulu koja bi primirje učinila realnim, zasnovanim na garancijama svih koji su u istočnoj Guti i izvan nje- naveo je Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije.
Za porast nasilja u Siriji, posebno u Istočnoj Guti, Donald Tramp upire prstom u Damask i njegove saveznike.
-Ono što su Rusija, Iran i Sirija uradili u poslednje vrijeme u Siriji je humanitarna sramota. Mi se nalazimo u Siriji iz samo jednog razloga – da bismo protjerali „Islamsku državu” iz te zemlje. U velikoj mjeri smo to već ostvarili- istakao je Tramp.
Broj civilnih žrtava i šteta, prije svega u istočnoj Guti, predstavljaju jedan od najgorih slučajeva u Siriji od kada je vlada poslije velikih sukoba prije dvije godine zauzela dijelove sirijske provincije Alep.
-Problem sa istočnom Gutom zapravo je prisutan u svim područjima gdje bi trebalo proglasiti prekid vatre – kako razdvojiti takozvane terorističke grupe od umjerenih pobunjenika. To je veoma teško- ukazuje Saed Hariri, politički analitičar iz Damaska.
U istočnu Gutu se sklonilo više hiljada boraca, uključujući ekstremiste Al Kaide, i odatle napadaju Damask, upozorio je ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama.
Istočna Guta je više godina opkoljena enklava u kojoj u teškim uslovima živi preko 400.000 ljudi.(RTS)